BLOG
Upravljanje velikim područjem na kojem je raspoređeno 14 naselja nije isto kao upravljanje površinski manjom sredinom. Ono iziskuje više rada, komunikacije i investicija. Uzmimo samo primjer groblja. Općina Klis ih ima deset, dok mnoga naselja od oko pet tisuća stanovnika, koliko ima naša općina, imaju tek jedno, eventualno dva. I tako je u svakom segmentu, radilo se o mjesnim domovima, sportskim igralištima, cestama, javnoj rasvjeti ili školama.
Ali, nisam se kandidirao prije godinu i pol da bih tražio opravdanja već rješenja svih problema bitnih za stanovnike naše općine. Pritom neću odustati od dva osnovna principa;
svako naselje ima svoje specifične potrebe koje definira Mjesni odbor na tom području
ni jedno naselje nije važnije od drugih bez obzira na politički, društveni ili bilo koji drugi faktor.
U daljnjem tekstu moći ćete pročitati probleme koje imamo i rješenja koja su, u trenutku u kojem se nalazimo, najizglednija. Siguran sam u to jer već dugo nastojim pronaći put do krajnjeg cilja u šumi institucionalnih, operativnih pa i političkih barijera. Nastojat ću što jednostavnijim jezikom pojasniti princip i put do ostvarenja cilja, a to je bolji život stanovnika naše općine.
PROSTORNO PLANIRANJE
Općina Klis pokrenula je postupak izmjena prostornog plana. On treba biti usklađen sa županijskim i to je procedura koju treba odraditi. Mene pritom zanimaju određene mikrolokacije koje moramo ili zaštititi ili redefinirati. Prije svega mislim na centar općine Klis (a tu podrazumijevam MO Megdan i MO Varoš) koje prostornoplanski treba osmisliti na način koji je prihvatljiv za razvoj turizma, a istovremeno uvodi red u prostor.
Na inicijativu Ministarstva turizma razmišljamo i o pogodnoj lokaciji za kamp na području naše zagore koji bi, uz biciklističke staze, bio odlična polazišna točka razvoja turizma. Na tom području krije se nevjerojatan potencijal kojeg trebamo iskoristiti.
Kliško polje zaštitit će se do te mjere da će svaka izgradnja biti nemoguća i neprihvatljiva.
Ostale izmjene ići će prema mjesnim odborima i građanima, odnosno prema zahtjevima s terena. A svaka nova ideja je dobrodošla.
SANACIJA LOKALNIH CESTA
Obilazeći ovih dana naša naselja uvidio sam da ipak nećemo moći sanirati sve ceste u svim mjesnim odborima jer se radi o preko 100 km naših, lokalnih cesta. Rješenje je u Fondu za ruralni razvoj čije se otvaranje očekuje početkom 2015., a gdje ćemo kandidirati sanaciju mnogih cesta na području cijele općine uz 100% financiranje iz EU fondova. Već smo se pripremili i s nestrpljenjem očekujemo objavu natječaja. U samoj projektnoj fazi za svaku od kandidiranih cesta bit će uključena i javna rasvjeta.
JAVNA RASVJETA
Općina Klis kandidirala je već projekt LED rasvjete prema Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Uskoro očekujemo potpisivanje ugovora. Time bi 8 naselja dobilo novu rasvjetu uz postizanje velike uštede po pitanju potrošnje električne energije.
U 2015. pripremit ćemo i projekt LED rasvjete za područje Klisa koji će osigurati desetogodišnju garanciju i velike uštede uz energetski učinkovitu rasvjetu.
Izgradnja javne rasvjete također će se dijelom kandidirati, a dijelom će je financirati Općina Klis. Nažalost, unatoč tome što na nešto manje od pet tisuća stanovnika imamo dvije tisuće rasvjetnih tijela, potrebno je još niz ulica osvijetliti.
MRTVAČNICE I GROBLJA
S obzirom da nam u veljači ističe kredit za dva autobusa koja je Općina Klis kupila (a prometuju na prema Klis-Kosi i Niskom), moj prijedlog će biti namjensko zaduživanje za izgradnju ili adaptaciju mrtvačnica te za uređenje i proširenje naših groblja, ovisno o dogovorima s mjesnim odborima. Za sam Klis izgradnja mrtvačnice očekuje se krajem 2015.
DOMOVI KULTURE
Proteklih godinu dana Općina Klis legalizirala je sve domove te su sada spremni za kandidiranje prema fondovima. U prvom natječaju ćemo pripremiti domove kulture u Klis Kosi i Broćancu, a potom i zgradu u centru gdje trenutno ured ima TZ Općine Klis. Ostali mjesni domovi će ići također u definiranje namjene, a potom i daljnje kandidiranje, sukladno potrebama i promišljanjima mjesnih odbora. Mogućnosti se vežu i uz vatrogasne i lovačke domove te info centre i muzeje.
SPORTSKA IGRALIŠTA I DVORANA
Unatoč priličnim pritiscima i razmimoilaženju u stajalištima, neću dopustiti izgradnju igrališta i/ili dvorane daleko od škola na području naše općine. Smatram kako ona moraju biti na raspolaganju najprije djeci, a tek onda rekreativcima i svima nama koji se periodično bavimo sportom. U prvom dijelu radimo na projektima Sportsko rekreativnog centra u Prugovu, sportskog igrališta u Klis-Kosi (koje je već projektirano) te dvorani uz centralnu školu. Također ćemo obuhvatiti i sanaciju ostalih igrališta, ponajprije u Dugobabama i Broćancu dok ćemo uz pomoć Splitsko-dalmatinske županije sljedeće godine riješiti problem igrališta u Brštanovu.
VJERSKE ZAJEDNICE I UREĐENJE OKOLIŠA
Fond za ruralni razvoj u svojoj mjeri 7.4. daje mogućnost apliciranja za uređenje okoliša i parkinga oko naših crkava. Na području Općine Klis postoji pet župa od kojih svaka ima svoje potrebe. Vjerujem da ćemo tijekom siječnja sa svećenicima postići konkretan dogovor oko potreba i daljnjih aktivnosti.
VODOOPSKRBA I KANALIZACIJA
Općina Klis inicirala je dvije vodovodne linije na području Broćanca, a vodovod u Vučevici je pred potvrdom glavnog projekta. Na području Klisa radi se na projektu vodoopskrbe i kanalizacije o kojoj možete pronaći detalje na našoj službenoj web stranici. Izgradnja se očekuje u 2016., a ukupna investicija je 39 mil.kuna od čega 33 na sekundarnu kanalizacijsku mrežu.
TVRĐAVA KLIS
Osim 3 mil.kuna koje je dobila Splitsko dalmatinska županija za uređenje zapadnog dijela Providurova stana, Općina Klis zatražila je 1.2 mil.kuna za projektnu dokumentaciju za cijelu tvrđavu. Ipak, smatram da istovremeno možemo ići u jaču komercijalizaciju tvrđave Klis, bez obzira na trenutno stanje. Time ćemo osigurati dodatne prihode za ostale potrebe. Odradili smo velik marketinški posao kroz snimanje serije Game of Thrones i virtualnu šetnju.
SOCIJALNA PITANJA I SUFINANCIRANJE
Bez obzira na sve gore navedene projekte, važno je i dalje osiguravati sredstva za normalno funkcioniranje Općine Klis. Tu se ponajprije radi o pomoćima socijalno ugroženim obiteljima, božićnicama za nezaposlene, sufinanciranju vrtića i javnog prijevoza te sufinanciranju aktivnostima naših školaraca uz nezaobilazne stipendije za sve studente.
INVESTICIJE
Osigurana je osnovna pretpostavka za stvaranja preduvjeta za razvoj investicija, a to je zemljište u vlasništvu Općine Klis (radna zona Vučevica i radna zona Kurtovići sjever). Te dvije zone daju nam pravo nadati se, a na tome intenzivno radimo već godinu dana, privlačenju jačih investitora koji će moći razviti navedene zone. Općini Klis u svakom trenutku je prioritet zapošljavanje stanovnika, a nikako kratkoročan prihod od prodaje zemljišta ili drugih nameta. Osnivanje Poduzetničkog inkubatora ide u prilog tome.
ZDRAVSTVO
Krajem 2014.ili najkasnije na samom početku 2015. otvorit će se nova ljekarna i nova ambulanta na čemu zaista zahvaljujem županijskim ustanovama koje su nam to omogućile. Općina Klis aplicirala je i projekt mobilnih timova za one skupine ljudi kojima nije moguće doći do navedenih ustanova u vrijednosti od 1.2 mil.kuna.
JAVNI PRIJEVOZ
Jedan od najvećih problema tijekom ovog mandata. Svjesni smo da je tvrtka Promet u većinskom vlasništvu Grada Splita u velikim problemima. Nažalost, nemamo puno utjecaja na samo odlučivanje o radu te tvrtke. Ipak, posebno inzistiramo na vraćanju zonskog modela za područje cijele općine jer je ovakvo stanje nedopustivo. Nadam se pozitivnom iskoraku, a Općina Klis će uvijek biti konstruktivan partner.
Ovo je jednostavnim rječnikom prikazan trenutak u kojem se nalazimo, a za kojeg je bitno da što više stanovnika sazna.
Model upravljanja jedinicom lokalne samouprave vrlo je složen što nekada nije bio. Dok se prije moglo graditi bez ikakve dozvole danas je to nemoguće. I s tim se apsolutno slažem. Ipak, takav model dodatno iscrpljuje (i sredstva i ljudske potencijale) te produžuje rok realizacije. A onda svi postajemo nestrpljivi.
Na kraju mandata namjeravam svim građanima predočiti učinjeno u ove 4 godine.
U nedostatku kvalitetnih argumenata, a za koje bi trebalo imati više znanja i volje, često se riječ reforma zamjenjuje drugom, zvučnijom riječju – rezovi.
Konstantno ponavljanje jedne te iste fraze dovodi do uopćenog dojma da se samo i isključivo rezovima može nešto učiniti u našoj državi. Pritom su svi za rezanje svega. Dok se ne dirate u moje.
S obzirom na dužnost koju obnašam, svojim ponajprije smatram Općinu Klis i prihode koji se iz godine u godinu režu. No, što zapravo režemo?
Općinski proračun puni se dijelom poreza na dohodak građana koji trebaju znati što se dalje događa s njihovim novcem. Općina Klis,kao i ostale jedinice lokalne samouprave, sufinancira troškove vrtića, javnog prijevoza, odvoza komunalnog otpada, financira troškove javne rasvjete, održavanje i izgradnju groblja, održavanje domova kulture, izgradnju cesta… I već smo na pola ovog nabrajanja prešli ukupan prihod od dijela poreza na dohodak, tj. onog dijela kojeg građani izdvajaju za Općinu Klis. A slijede i mnogi daljnji troškovi poput vatrogastva, udruga u sportu i kulturi, stipendija za učenike i studente, kupovina udžbenika, sufinanciranje ogrjeva, socijalna pomoć najugroženijima. Naravno, naši sugrađani s pravom očekuju i da se radi na daljnjem razvoju na svim poljima, u svih 14 mjesnih odbora. Ovi podaci izdataka građana u korist jedinica lokalne samouprave su transparentni i provjerljivi. Zna se točno u koju svrhu svaka kuna iz plaće ide. A ide opet natrag građanima.
Kada se govori u rezanju u lokalnoj samoupravi, važno je znati što se želi rezati. Što bismo, od gore navedenih stvari, zapravo trebali ukidati? Mislim da je sve važno i da jedno bez drugog ne tvori ozbiljnu lokalnu zajednicu i ugodno mjesto za život, od onih najmanjih do najstarijih.
S druge strane, znaju li građani što se financira iz ostalih troškova unutar bruto plaće svakog radnika? Iz svih troškova koje plaćamo u državni proračun? Kamo odlazi PDV kojeg svakodnevno plaćamo u jako visokom iznosu? Kamo odlaze sredstva za zdravstveni doprinos iz svake plaće? Na ovu i ovakvu uslugu u zdravstvu? Možemo i o cijeni goriva koja je još uvijek jako visoka iako je razlog tomu (visoka cijena barela nafte) davno nestao. Kamo odlaze sva ta sredstva?
Reforme označavaju promjenu modela. One su nužne i dobrodošle. Racionalizacija i odgovorno raspolaganje financijama su pretpostavka kvalitetnog funkcioniranja svake zajednice. Međutim, rezanje kao uvođenje reda bez jasnog cilja i često bez učinka (sjetimo se samo porezne presije, a manje uprihođenog PDVa) ne smije biti jedini model.
U konačnici, kome treba rezati? Odgovor je negdje gore u tekstu.
U današnjem svijetu prisutan je velik broj floskula. One ulaze kroz medije tiho, neprimjetno, a zatim bivaju sve jače, sve glasnije dok nas potpuno ne obuzmu i ne postanu apsolutna istina koju nitko ne propituje.
Svatko ih koristi na svoj način i s određenim ciljem. Međutim, nitko ih ne koristi s ciljem stvaranja boljih uvjeta za život ljudi na ovom prostoru. Jer takve floskule mogu izdržati isključivo u demagoški orijentiranim sredinama ili umovima i na koncu konca ostaju samo – floskule.
Gradonačelnike i načelnike u Republici Hrvatskoj svatko voli ocjenjivati i komentirati. Naš rad je često predmetom analize mnogih. I neka je. Analize stižu iz samog vrha države, iz mnogih ministarstava, regionalne samouprave i apsolutno svih medija. Međutim, nepobitna je činjenica da smo mi izabrani na najdirektniji mogući način, od ljudi s kojima živimo i koji nas poznaju. Imenom i prezimenom, sa svim našim vrlinama, ali i manama. No, nekako, kada analize krenu s naše strane, često bivaju okarakterizirane nedoraslima ili manje vrijednima. Ne uvažavajući činjenicu da samo gradonačelnici i načelnici svaki dan, ali doslovno svaki dan, žive u društvu ljudi koji se suočavaju s nizom problema.
Iz gore navedenih razloga, lako je prepoznati floskule.
- Lokalni šerifi
Svaki tekst koji se odnosi na gradonačelnike i načelnike popraćen je floskulom ”lokalni šerifi”. Zgodno zvuči kada se svi problemi upravljanja i vođenja ovog društva žele prebaciti na neke tamo moćnike koji su za sve krivi.
Iz moje perspektive to izgleda ovako. Odrastate u maloj sredini koja vas poznaje od predškolske dobi. S mnogima ste išli u školu, igrali nogomet, svirali u Kulturno glazbenom društvu. Ljudi vas poznaju kroz niz životnih situacija, od onih lijepih do onih najtežih. U jednom trenutku vas izaberu da vodite tu sredinu. Jer nekako vjeruju da možete. A mnogi taj posao jednostavno ne žele. I dođete na mjesto načelnika da bi vas netko prozvao šerifom?! Zašto? Kažu ima svakakvih načelnika. Uvjeren sam ipak da puno više ima onih koji svoj posao rade pošteno, s dobrim namjerama i kvalitetno. Boreći se za što kvalitetniji život onih koje predstavljaju.
Ne treba ni zaboraviti da najveće štete i problemi za našu državu ne nastaju u lokalnoj samoupravi. Već u samom centru moći, na državnoj razini.
- Mjere štednje
Kristalno je jasno da, u nedostatku rješenja, mnogi posežu za općenitom floskulom mjera štednje. Još jasnije je da niti jedna zemlja kroz mjere štednje nije izašla iz recesije. S druge strane, tko god je primijenio drukčije modele upravljanja, podigao je standard građana i osigurao kvalitetnije uvjete života.
Da ne govorim u prazno, potvrđuje i rad općinske uprave u Klisu koja je u 16 mjeseci napravila sljedeće:
- dobila u svoje vlasništvo zemljište vrijedno 40 mil. kuna spremno za investicije
- povećala proračun za 30% u prvih 6 mjeseci u odnosu na isto razdoblje prethodne godine
- dobila 9 mil. kuna iz drugih izvora financiranja dok je još 4.5 mil. kuna trenutno na raznim natječajima
Upravo na ovaj način stvorene su pretpostavke za daljnji razvoj. On će se na području naše općine i dogoditi.
Sve ovo gore navedeno ne isključuje racionalno trošenje sredstava. Mogu izdvojiti naš primjer koji danas mnogi komentiraju, a to je kupovina službenog rabljenog automobila, starog 5 godina. Nije nam u cilju rasipati se novcem, bez obzira na rezultate. Ali samo i isključivo stvarajući dodanu vrijednost želimo osigurati našim stanovnicima bolje uvjete života.
- Strani investitori
Nije li floskula o stranim investitorima kao izlazu iz krize ništa drugo već ogoljavanje činjenice da država nije osigurala preduvjete za domaće investitore?
U trenutnoj konstelaciji snaga strani investitori su u prednosti po pitanju investiranja u Republiku Hrvatsku. Ponajprije zbog porezne stabilnosti države u kojoj imaju sjedište, a zatim i zbog dostupnijeg i jeftinijeg kapitala do kojeg mogu doći. S druge strane, poduzetnici u Hrvatskoj suočeni su sa stalnim promjenama poreznog zakona, da ne govorim o poreznoj represiji. Nezaštićeni su po pitanju naplate potraživanja, a cijena kapitala ih čini nekonkurentnim u cijeloj priči.
Naša država u svom vlasništvu ima velik broj nekretnina i ogromnu površinu zemljišta koje trenutno leži kao mrtav kapital. Na području općine Klis radi se o nekih 50 mil. kvadrata takvog zemljišta. Da ne govorim o prirodnim resursima, otocima, rijekama, potencijalima koje rijetko koja država ima. Stavimo ga u funkciju! S jasno određenim pravilima i ciljevima, naravno.
Eklatantan primjer takvih nekretnina je područje grada Splita. U ”najlipšem gradu na svitu” na najljepšim lokacijama, od zapadne obale preko rive sve do istočne obale, smještene su državne institucije. Od zgrade gradske uprave preko Zavoda za mirovinsko i socijalno osiguranje do Porezne uprave. Turizam, kao gospodarska grana koja donekle još donosi prihode svima, ne može se razvijati ukoliko takve lokacije bivaju rezervirane za državnu administraciju.
Zadatak države u širem smislu je osiguravanje preduvjeta za investicije. Bez obzira odakle dolazile. Ali u ovoj situaciji strani investitori su ipak u prednosti. Što nije dobro.
Ovo su najizraženiji primjeri floskula s kojima se danas suočavamo. Ima ih još mnogo. Ipak, vjerujem da će mnoge biti prepoznate i kao takve odbačene.
Hrvatska danas slavi Dan neovisnosti, spomen na 23 godine staru Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.
Ta povijesna odluka označila je obvezu svima nama da brinemo o sadržaju, o njenoj provedbi. Da naša neovisnost ne ostane na formalnoj razini.
Pa se danas pitam, jesmo li uistinu neovisni?
Možda je samo mjesto izglasavanja ove odluke, podrum Inine zgrade, bilo simbolom svega onog što će se u budućnosti događati.
Neovisnost je ponajprije trebalo izboriti u Domovinskom ratu. Tisuće poginulih, izbjeglih, velika materijalna šteta koja nam je učinjena i posljedice koje, kao društvo, još uvijek osjećamo, učinile su našu neovisnost tim vrjednijom. Završetkom rata, smatrali smo da ćemo osjetiti puninu neovisnosti.
No, tada se pojavljuju revizori rata. Kojeg nitko nije želio. Rezolucijom Vijeća sigurnosti osniva se Haški sud, točnije Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. Naša neovisnost blijedi svakim istupom glavne tužiteljice, Carle del Ponte. Odjednom, njene riječi poput groma tuku u samu srž izborene neovisnosti. Uvjetovanje izručenja generala, nesnalaženje vanjske politike u novonastalim okolnostima i zaboravljanje ideje o nacionalnoj pomirbi prvog predsjednika, dr.Franje Tuđmana, donose nova pitanja o samoj neovisnosti, o Domovinskom ratu i uopće o Hrvatskoj kao suverenoj, samostalnoj i (formalno) međunarodno priznatoj državi.
U novije vrijeme, naša neovisnost ponovno je na kušnji. Iz ekonomskih razloga. Svijet u kojem živimo povezan je do te mjere da neovisnost traži i veliko znanje, mudrost pri donošenju odluka. Danas je oksimoron za neovisnost ekonomska kriza. Koliko bilo koja država može biti neovisna ukoliko njene građane pokosi ovakva dugotrajna kriza izazvana špekulantskim igrama američkih bankara? Koja je razina neovisnosti ukoliko naš narod trpi zbog valutne klauzule i nemogućnosti utjecaja države na bankarske igre? Što je s monetarnom politikom neovisne Hrvatske? Tko štiti danas sve one deložirane građane Republike Hrvatske, prve žrtve izgubljene borbe za ekonomsku neovisnost?
Vodeći se onom ”think globally, act locally” dolazimo do Općine Klis. O neovisnosti institucije unutar neovisne Republike Hrvatske.
Koliko je bilo koja jedinica lokalne samouprave neovisna i koje odluke može donijeti samostalno, poštujući pritom zakone RH?
To je pitanje na koje uporno tražim odgovor, a istovremeno i rješenje.
Kako postići neovisnost odlučivanja i neovisnost podizanja standarda naših građana u situaciji deformiranog sustava u kojem imenovani direktori raznih državnih tvrtki imaju veći utjecaj na kvalitetu života od nas koji smo direktno izabrani na izborima da predstavljamo stanovnike ovog područja? Kako postići neovisnost o Prometu koji ukida autobusne linije pod izlikom gubitaka? Kako postići neovisnost o HEPu, bar u onoj mjeri da svi naši stanovnici imaju dovoljno jak napon te da, prilikom nevremena, ne ostanemo bez struje? Kako odgovoriti na rad Čistoće Split koja ne želi (?!) odvoziti komunalni otpad s područja naše zagore zbog navodne nerentabilnosti? Kako naplatiti HTu i ostalim tvrtkama koje su položile cijevi i vodove u naše ulice pravo na služnost?
O tim i sličnim pitanjima u nekom drugom osvrtu.
Smatram da borba za neovisnost još uvijek traje. I uvijek će biti prisutna. Ali isto tako, smatram i želim vjerovati da smo sami kreatori svoje neovisnosti.
Odluka Hrvatskog sabora iz 1991. to mi daje za pravo.
Sretan vam Dan neovisnosti.
Poštovani stanovnici općine Klis, zadovoljstvo mi je predstaviti vam novi blog koji ću voditi za vrijeme obnašanja dužnosti načelnika.
Zašto blog?
Smatram da je previše informacija koje su bitne za sve nas. Mogućnosti interneta te bloga kojeg ćemo dijeliti putem društvenih mreža mogu nam biti od koristi u onom dijelu informiranja kako o uspjesima tako i o realnim problemima koje svi imamo.
Nadam se da ćete u tekstovima koje ću povremeno objavljivati pronaći i odgovore na pitanja koja vas muče. S ciljem da moj rad i rad svih suradnika bude maksimalno transparentan.
Lijep pozdrav,
Jakov
