Ceste na redu
Temeljem dobivenih sredstava dvaju ministarstava (1.2 mil.kuna) te naših proračunskih sredstava koja izdvajamo za održavanje cesta (1 mil.kuna), krećemo u sanaciju nerazvrstanih cesta na području cijele općine.
Temeljem dobivenih sredstava dvaju ministarstava (1.2 mil.kuna) te naših proračunskih sredstava koja izdvajamo za održavanje cesta (1 mil.kuna), krećemo u sanaciju nerazvrstanih cesta na području cijele općine.
Jakov Vetma je mladi načelnik Klisa, ali s 35 godina nije najmlađi u Hrvatskoj, čak ni u Dalmaciji. U izjavama je odmjeren, pa nije zanimljiv kao njegov kolega iz Primoštena Stipe Petrina, a u njegovom kraju se ne planiraju ni nekakvi medijima zanimljivi mega projekti pa da zbog toga bude obasjan reflektorima. Da ne odustanete od čitanja intervjua, odmah ćemo reći da je otkrio kako je dogovorio snimanje ‘Igre prijestolja’ u Klisu, priznao je da je ispao ‘zelen’ kada je na jedan dan želio ugostiti Ultra Europe festival u svojoj općini, objasnio je zašto smatra populističkim potezom prodaju gradskog automobila, a kazao nam je i što ga je natjeralo da napiše pismo Anti Tomiću. Dovoljno?
Vetma je na razgovor došao sa sastanka s građanima koje održava svakoga četvrtka.
– Ljudi koji se bave ovim poslom često izgube perspektivu, pa mi sastanci s građanima dođu kao neki mali referendumi. Uz to su i opuštajući, nisu standardni uštogljeni.
Prvo pitanje svakom načelniku uprave mora biti reorganizacija državne uprave…
– Redovito o toj temi pričaju ljudi koji nikada nisu radili u lokalnoj samoupravi. Često ljudi iz Zagreba misle da mogu donositi odluke koje se tiču svih nas, a nisu kompetentni, uostalom kao što i ja nisam kompetentan donositi državne odluke. Općina Klis se može sama financirati, pa mi možete vjerovati kada kažem da je priča o nekakvom njihovom ukidanju spin koji se koristi samo u predizborno vrijeme i ništa drugo. Na primjeru Klisa ću objasniti: mi smo bili u sklopu Općine Split, pa Općine Solin, a 1993. godine je formirana Općina Klis. Ni desetina ulaganja se ne bi se ostvarila da se nismo osamostalili. Površinski smo duplo veći od Splita, imamo osam prekrasnih naselja u zagorskom dijelu, to je ogromno područje koje treba infrastrukturno osmisliti. Napravili smo kilometre vodovoda, sanirali razne objekte te ih legalizirali, a to sigurno ne bi bilo odrađeno da nije bilo Općine Klis jer je politički gledajući to područje nevažno zato što nosi samo 1500 glasova.
Ključno je pitanje kako će se buduća vlada postaviti prema pojmu decentralizacije. Ako 90 i nešto poreznih prihoda ide u centralnu blagajnu onda još malo i Grad Split neće moći funkcionirati bez prodaje imovine. Ključno je decentralizirati sredstva i omogućiti malim općinama da svojim stanovnicima osiguraju osnovne životne uvjete: asfaltiranu cestu, javnu rasvjetu, školu, vrtić, promet, javnu prijevoz, čistoću, vodovod i kanalizaciju…
Kad ste spomenuli promet, tvrtka Promet je u problemu jer okolni gradovi i općine ne financiraju neprofitabilne linije…
– Ne volim polovična rješenja, treba napraviti prometnu studiju. Bivšeg direktora Prometa Edu Meštaneka sam upućivao na poljski grad Kielce koji je napravio prometno rješenje, aplicirao na EU fondove i dobio sredstava.
Može se na taj način?
– Kako ne. Ovo sada je gašenje požara. Nama je Promet, moram reći, izašao ususret i povezao naša naselja u zonski promet, zahvalan sam i direktoru Krniću i savjetniku Toliću, ali bez strategije prometnog rješenja cijele splitske aglomeracije nećemo riješiti ništa.
U zadnje vrijeme se zna čuti taj pojam ‘splitska aglomeracija’, radite li vi načelnici i gradonačelnici išta na tom polju?
– Nalazimo se jer ovisimo jedni o drugima, surađujemo bez obzira na stranačke boje. Vidjet ćemo na kraju kakav će biti rezultat. Općina Klis ima pripremljene projekte tunela kroz Kozjak, znanstveno-tehnološki park u Vučevici, tunel Kočinje brdo, dakle možemo potrošiti svih 62 milijuna eura koje je namijenila Europa u tu svrhu, ha, ha…
Jedan od prvih ste dali javnu podrška Plenkoviću.
– Prije četiri godine sam podržao Karamarka, računao sam da nam nakon izbornog poraza 2011. treba takav profil političara. To se pokazalo točnim. Sada smatram da je Plenković najbolji izbor, a vrijeme će pokazati jesam li bio u pravu. Mislim da će njegova umjerena retorika pridonijeti ozdravljenju društva, bilo bi dobro da i u drugim strankama budu slični čelnici.
Kažete da ste 2012. procijenili da na čelo HDZ-a treba čovjek tipa Karamarka. Ali što ste u njemu tada vidjeli osim osobe koja je blisko surađivala s Mesićem i bila obavještajac?
– S razlogom smo 2011. izgubili izbore, smatrao sam da nam treba netko tko će kvalitetno organizirati i homogenizirati HDZ. Birali smo između Kujundžića, Kosor, Miloševića, Milinovića i Karamarka. Nama nije trebao netko tko će odmah pobijediti na izborima, nego ojačati stranku. Karamarko je to dobro učinio, što je dovelo do pobjeda na svim idućim izborima, čak i na predsjedničkim gdje je Ivo Josipović imao veliku startnu prednost. U ovom trenutku je Plenković dobro rješenje, pogotovo zato što je Karamarko sam dao ostavku.
Je li greška što ste sami srušili Vladu?
– Da. Stalno smo u nekim izborima, sami sebe njima taremo, od parlamentarnih, lokalnih, a ako nema njih eto mjesnih… Ne znam neke informacije koje već nisu izašle u medijima, pa mogu samo reći da mi je žao što četiri godine nismo na vlasti, Općina Klis bi lakše realizirala neke projekte.
Što mislite o Mostu?
– Ne doživljavam baš previše Most.
Ha, ha, ha…
– Ozbiljno! Jedne izbore su bile Laburisti hit, pa Most, sad će biti Živi zid…
Hoće li Pametno?
– Neće. Mislim da od toga neće biti ništa, ali svatko ima pravo boriti se.
Vratimo se na političku platformu Bože Petrova…
– Mislim da je Most rezultat lošeg stanja u državi. Morala se pojaviti takva opcija, nekada to rezultira sa 7-8 osvojenih mjesta u Saboru, sada je Most ‘okupirao’ 19 stolica, uvijek će biti tih ‘trećih putova’…
Ne volite baš te opcije koje nastanu zbog razočaranja biračkog tijela?
– Nije točno, to me veseli. Ne volim jedino kad se gledaju negativne stvari, a ne dobre. Ja sam spreman sučeliti se s bilo kojim načelnikom ili gradonačelnikom i usporediti što je tko napravio u tri i pol godine, koje investicije realizirao… U ovoj kampanji neće o tome biti govora, nego samo o propustima, o tome tko je lijevo, tko desno, čiji je otac bio partizan, čiji ustaša.
Jesu se vaši roditelji bavili politikom?
– Ma kakvi, moji su se bojali politike. Godine 2012. sam ušao u HDZ, s 30 godina, na poziv tadašnjih čelnika Općine Klis. Oni su u meni vidjeli nekoga tko može doprinijeti društvu. Htjeli su mlado lice koje razumije određene procese, a bio sam aktivan u raznim udrugama, u ‘Mosoru’ sam svirao trubu, u crkvi gitaru… Skupio sam mladu ekipu ambicioznih, poštenih i dobrih ljudi, te danas mogu reći da smo godinu dana prije kraja mandata sve zacrtano odradili, samo čekamo da krenu bageri. Čak 14,5 milijuna kuna se investira u Klisu, ne računajući ijednu kunu ulaganja iz općinskog budžeta.
Koliko imate zaposlenih?
– U samoj općini 10, ali smo osnovali dva svoja trgovačka društva: ‘Poduzetnički inkubator Klis’ sa zadaćom pisanja projekata za fondove i ‘Komunalno’, poduzeće koje nam održava javne zelene površine, deset groblja, crkve…
Je li Klis sada hit kao nekada Dugopolje?
– Ne. Mi ne idemo u tom smjeru, imamo drugi koncept. Ne želimo imati sve skoncentrirano u jednoj zoni, već nastojimo razvijati naših 14 naselja.
Čini mi se da nema puno kuća s bazenima na kliškom području.
– Za sada ih je 20-ak, ali uređujemo biciklističke staze, ide projekt interpretacijskog centra na tvrđavi, a infrastrukturnim opremanjem će se stvoriti preduvjeti za brži razvoj turizma. To je ono što mi kao Općina možemo učiniti, a privatna inicijativa je druga stvar. Pozitivan primjer je najbolji motiv, kada netko vidi susjeda da je zaradio nekoliko tisuća eura u jednoj sezoni, onda se sigurno lakše odluči za investiciju. Turizam će povući i građevinsku industriju, prijevoz, ugostiteljstvo… Moram spomenuti da smo mi prostornim planom zabranili gradnju velikih objekata, želimo da Klis bude oaza mira nadomak Splita. Za 10 minuta ste u Klisu, gdje imate Kliško polje, biciklističke staze, tvrđavu. Nekidan su nam bili base jumperi, skakali su na Uskokovo igralište… Prije tri i pol godine pokrenuli smo projekt katastarske izmjene da bismo sve parcele imali 1 kroz 1, ali već dvije godine čekamo suglasnost Ministarstva pravosuđa.
Kako to objasniti?
– Ne znam. Morate dobiti dvije suglasnosti, jedna je od Državne geodetske uprave, a druga od Ministarstva pravosuđa. Na jedvite jade smo od Državne geodetske uprave dobili suglasnost da svojim sredstvima sami mjerimo svoju zemlju, a čekamo još Ministarstvo. Nadam se da ćemo do kraja godine to riješiti, pa ćemo u Klisu imati zemljišnik, katastar i javni uvid s geodetima. Tada očekujemo rast prodaje nekretnina i povećanje komunalne naknade, a niz objekata bismo mogli staviti u funkciju. To je preduvjet razvoja, a to smo kao država trebali prije 25 godina učiniti.
Zašto smo napravili državu koja ne može funkcionirati?
– Demokracija je proces koji se gradi, razvija, to nije nešto što će HDZ, SDP ili Most riješiti u jednom mandatu. Nemoguće je. Prenormirani smo, trebamo nešto mijenjati, a postoje pozitivni primjeri u cijeloj Europi iz kojih možemo naučiti što i kako.
Je li bilo ponuda za neku političku funkciju u Zagrebu?
– Bilo ih je, kao i iz realnog sektora. Smatram da HDZ ima puno kvalitetnih gradonačelnika i načelnika koji možda jedino griješe što ne žele izlaziti u medijima. Mene zanima općina Kis, ne mogu se zamisliti da živim u Zagrebu. A jednog dana ću se vratiti u realni sektor gdje i pripadam. Umara me politika. Mater mi čisti u bolnici, otac je mesar, nisam odgojen da moram biti netko i nešto, spletom okolnosti sam isplivao jer je u Klisu bila situacija slična kao dugo vremena u Vrgorcu. Da je bilo sve okej, ne bi se nikad bavio politikom.
Što ste radili prije?
– Četiri godine sam u Udbini predavao kao učitelj njemačkog jezika, potom sam imao školu stranih jezika, a tijekom studiranja sam radio u turizmu, malo u Bolu, Brelima…
Treba li političar imati iskustvo rada u realnom sektoru?
– Ne treba, iako je poželjno na nekim funkcijama. U upravi prije svega trebaš biti sistematičan. Evo, ja nisam bio u ratu, a i danas sam slušao probleme branitelja.
Ajmo na tu temu. Mnogi smatraju da se braniteljima manipulira. Konkretno, da HDZ manipulira.
– Branitelji su temelj ove države. Nisu svi branitelji na televiziji niti su bili u Savskoj, generaliziranje je totalno pogrešno. Stanje je sljedeće. Status branitelja Domovinskog rata u društvu je minoriziran, što nije bio slučaj s borcima nakon Drugog svjetskog rata. Svoja prava ne ostvaruju, iako formalno postoji Zakon o braniteljima, a niz puta je dio te populacije bio izmanipuliran u političke svrhe. Da ja odlučujemo o njihovom pitanju, napravio bih popis problema i popis rješenja i jednom tu priču zatvorio. Ovako ćemo iz izbora do izbora imati slične stvari. I još nešto: nisu svi branitelji uz HDZ da bi onda HDZ mogao manipulirati, ima ih dosta koji podržavaju SDP, Most…
E, sad, je li se moglo biti drugačije? Iz današnje perspektive vjerujem da bi ljudi koji su donosili odluke o braniteljima, danas neke stvari drugačije napravili. Možda ne bi išli na masovna umirovljenja, možda bi umjesto stanova forsirali kuće oko kojih će branitelji nešto raditi. Branitelji mogu još dati ovoj državi. Mi imamo u Klisu dobar primjer, naši branitelji djeluju u povijesnoj postrojbi ‘Kliški uskoci’. Ljudi koji su bili ratnici s prve crte sada promoviraju klišku povijest. Da nisu okupirani s tim, možda bi i oni bili u Savskoj. To je jedna teška i kompleksna tema…
S kime HDZ treba koalirati? Ne mislim na idućim izborima, nego dugoročno.
– S nikim. Problem HDZ-a je u HDZ-u, a ne u koalicijskom partneru. Ajmo mi koalirati, ali nakon izbora. Pogledajmo koliko vrijedimo, pa analizirajmo rezultate. HDZ ima ogroman broj članova, veliki broj dužnosnika koji su odradili neke stvari u životu, a ne se samo hvatali populističkih tema tipa ‘prodao sam auto’.
Jasno je da mislite na…
– Oprostite što ću vas prekinuti, zaista nisu važna imena nego stav o ovom pitanju, ne želim nikoga prozivati. Ja sam kupio polovnu Renault Lagunu, staru šest godina, sivu da ne upada u oči, ali o tome nisam govorio javno, što ću se reklamirati s tim?
Zatekli ste neku starudiju?
– Imali smo Opel Astru ’98. godište, s kojom se nije moglo voziti do Zagreba. Mogao sam odlučiti da sve obavljam svojim privatnim vozilom, ali bi to Općinu samo skuplje koštalo jer se tada obračunava trošak od dvije kune po kilometru. Pogledajte, Baldasaru je isplaćivana veća plaća, a meni manja, ali ovo vam navodim kao primjere totalno nevažnih tema. Bitno je jedino što smo napravili u Splitu, Klisu ili Omišu tijekom mandata, a ne jesmo li prodali ili kupili automobil.
Moram reći da ona antena na vrhu Kliške tvrđave baš bode u oči. Kada je postavljena i kada ćete je maknuti?
– Ne znam kada je postavljena! Vjerojatno je imala sigurnosnu ulogu u vrijeme rata, a poslije su očito teleoperateri dodali svoje. Sada imamo apsurdu situaciju jer se antene nalaze na kulturnom dobru koje je u vlasništvu Republike Hrvatske, a ne znamo tko ih ima pravo ukloniti. To je, da skratim, prestrašno i jedna sramota svih nas. Možemo čekati da se raspetlja ta pravna situacija ili ići metodom Stipe Petrine i srušiti je, pa neka pišu kaznene prijave. Ali ćemo onda izgubiti i signal…
Što mislite o Petrini?
– Ne poznajem ga.
Svatko ga zna iz medija…
– Nekada mediji napumpaju, volite vi novinari bombastične izjave…
Dobro, ali možete komentirati njegov način upravljanja Primoštenom.
– Očito je stanovnicima dobar kada ga biraju dugi niz godina. Neke njegove izjave mi pašu, neke ne, ali generalno ne volim revolucionarne rečenice.
Bili ste na posljednjem Splitskom festivalu kao izvođač.
– Da, Izabela Martinović i ja. Svirao sam gitaru. Zanimalo me to doživjeti, vidjeti tu dugu stranu.
I kako je bilo?
– Izuzetna čast je bila svirati na toj pozornici. Imao sam užasnu tremu, iako inače nemam strah od javnog nastupa, mogu bez problema pred tisućama govoriti. Zanimljivo je bilo da sam pred nastup sreo jednog HDZ-ovca, on mi je počeo govoriti o Plenkoviću, a meni misli samo vezane za skorašnji nastup na bini. S Izabelom je krasno surađivati, kao i s Mišom Limićem…
Zašto onda Houdek pjeva za HDZ, a ne Stijene?
– Pa, da je napraviti referendum među članstvom HDZ-a, vjerujem da bi bilo svakakvih želja, ha, ha. To je izbor stranačkog vodstva, moji ukusi su drugačiji.
Ultra festival?
– Ta me glazba ne zanima, volim rock i našu tradicionalnu glazbu. Ne mislim sada na klape koje su se komercijalizirale, ali recimo sa Splitskog festivala mi se svidjela Huljićeva pjesma ‘Amico mio goodbye’.
Biste li na Klisu organizirali nekakav veliki festival? Ima ledina…
– Mi smo lani razgovarali s dogradonačelnikom Splita Goranom Kovačevićem po tom pitanju. Željeli smo da jedan dan Ultre bude na Klisu.
I?
– To je trebalo odraditi mudrije, premlad sam za takve igre, uletim često naivno, nekada uspije, a nekada ne. U ovom slučaju to mi nije bio mudar potez.
Dakle, bila je vaša inicijativa?
– Mi smo Kovačevića pitali može li upoznati organizatore s tom našom idejom, zgodnije im je bilo organizirati jedan dan Ultre na Klisu nego na Hvaru…
Recite nam kako je tekao razgovor s producentima serije ‘Game of Thrones’?
– Neću nikada zaboraviti taj sastanak u Dubrovniku. Pita me producent: ‘Znate li vi koja vam serija dolazi?’ A ja mu odgovorim: ‘A znate li vi gdje vi dolazite?’ Nisam imao pojma o toj seriji. Onda sam otišao u hotel, proguglao, vratio se i rekao mu: ‘Sve što vi predložite, ja se slažem’. Tako je i bilo, samo što sam ja još zatražio da sve što im bude trebalo kupuju od lokalnog stanovništva. A onda se dogodilo da je najam tovara bio 100 eura dan, kokoši 250 kuna dan, da je čovjek s traktorom imao dnevnicu od 800 kuna svih 40 dana…
Je li janjetina poskupjela?
– Nije, ali je promet porastao. Najvažnije je ipak da je Klis dobio ogromnu promociju. Nemao previše linija prema Klisu, pa sada često znamo vidjeti Japance kako čekaju na autobusnoj stanici. Ono što je Ultra za Split, to je GOT za Klis, samo još 10 puta više.
Osigurali ste mladom Solinjaninu Ivanu Mrvošu prostor u Klisu. Je li se naljutio gradonačelnik Solina što st mu ‘oteli’ poduzetničku zvijezdu?
– Koji gradonačelnik? Boban ili Ninčević?
Blaženko Boban koji je na početku ‘pogurao’ Mrvoša.
– Nije se naljutio, on je porijeklom iz Klisa, ha, ha. Ma, jednostavna je priča, preko Ivane Ninčević iz Poduzetničkog centra Solin sam saznao da Mrvoš traži prostor za daljnji razvoj tvrtke, ponudio sam mu da dođe u Klis i to smo brzo realizirali.
Radi se o prostoru Doma kulture…
– Da, tu nekretninu smo prije legalizirali i na ovaj način stavili u funkciju. To je normalna reakcija, a prava je tema da RH ima ogroman broj nekretnina koje ne zna koristiti. Naš BDP bi skočio da samo stavi te nekretnine u funkciju. One propadaju, čak i trošimo na njihovo održavanje. Nije samo riječ o objektima, tu su i zemljišta. Naša općina je od RH tražila zemljište za stambenu zonu, vrijedno 10 milijuna eura, a s tim sredstvima bismo riješili sve probleme stanovnika Klisa. Imali smo potencijalnog investitora, ali od svega nije bilo ništa. Teško je funkcionirati kada je cijela moć odlučivanja skoncentrirana u Zagrebu.
Niste mogli to realizirati ni sada kada je HDZ bio na vlasti?
– Znam da je Vladu HDZ-a i Mosta dočekalo nekoliko tisuća ovakvih zahtjeva, a sustav je zapetljan i neće nitko olako donijeti ovakvu odluku. Upravljanje državnom imovinom je vrlo ozbiljna stvar, pa je nerealno bilo za očekivati da se to moglo odraditi tijekom ovog rekordno kratkog mandata.
Kakvi su vam planovi s Uskokom?
– Igrao sam u Solina do juniora, pa dobio mononukleozu. Uskok je moj klub, kliški, vjerujem da će ući u Treću ligu gdje mu je i mjesto, sve iznad toga su preveliki izdaci.
Hajduk?
– To je simbol Dalmacije, ali nemam previše informacija o trenutačnom stanju.
Dobro, idete li na Poljud?
– Kako ne, često kupim i pretplatu…
Dobro, onda znate što se događa, imate informacije.
– Ma, nemam da bih sada ocjenjivao.
Postoji strah da će HDZ pokušati ukinuti model Naš Hajduk.
– Uvijek postoji u tom kontekstu strah od HDZ-a, a mislim da ne bi trebao postojati. Stava sam da politika samo treba dati okvir, a ne upravljati. Ako ovaj model upravljanja Hajdukom odgovara navijačima, gradskoj upravi i ljudima u klubu onda neka bude tako. Mene smeta zašto je Hajduk treći, a ne model upravljanja. Može se još nekoliko godina čekati, ali ako se ne promijeni to stanje trebalo bi postaviti pitanje zašto je to tako.
Strah od HDZ-a pojačali su i potezi ministra Šustara: prvo nije poštovao Zakon o sportu, a nakon toga je uredbom želio izbaciti članke koji su smetali Mamiću.
– Što se tiče HDZ-a, često se uzima kolektivna odgovornost, a i SDP je govorio o isušivanju močvare, a nisam primijetio da su krokodili bili ugrožena vrsta tijekom njihova mandata. Ja sam član HDZ-a, ali ne osjećam se niti malo odgovoran za izmjene nekih odredbi ili zakona. SDP je bio sada na vlasti četiri godine, s nekim ministrima sam odlično surađivao, s drugima ne. Ne želim reći da je SDP generalno dobar ili loš. A što se tiče Šustara, jasno je da svaki zakon treba poštovati, tu nema rasprave.
I predsjednica Grabar-Kitarović je optužila bacače baklji u Francuskoj prvo orjunašima, pa teroristima, dok se kod spomena Zdravka Mamića koristila krilaticom da je svatko nevin dok mu se ne dokaže suprotno.
– Ono što se dogodilo u Francuskoj nije dobro, nema opravdanja za onakve ispade, a možemo raspravljati je li to rezultat frustracije i stanja u društvu. Kao zadarskog studenta me na Hajdukovoj utakmici u Šibeniku gađalo kamenjima, mogu ja razumjeti taj navijački đir, ali jednostavno ne volim te metode.
Biste li gostovali u Bujici?
– Ne. Ne bih imao što reći…
Mislite li da je porazno to da je Bujanec glasnogovornik desnice?
– On nije glasnogovornik HDZ-a. Jedna od osnovnih sloboda je medijska sloboda, a mediji su zanemarivali teme o kojima je HDZ želio govoriti. Reći ću vam osobni slučaj: Općina Klis je dobila presudu protiv Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih voda na iznos od 10 milijuna kuna plus kamate. Mediji nisu to željeli objaviti, ta vijest im nije bila zanimljiva. Da mi je u tom trenutku Bujanec ponudio da o tome govorim u njegovoj emisiji, ja bih bez problema došao. Kao što se Most dogodio zbog nezadovoljstva političkim elitama, tako se i Bujica dogodila kao rezultat nemogućnosti da se plasiraju neke teme koje su i dijelu HDZ-a bile bitne.
Omiljeni kolumnisti i oni koje ne volite?
– Hmmm…
Ajde, onda samo one koje volite.
– Može radije one druge?
Samo naprijed!
– Jedanput sam napisao pismu Anti Tomiću. U kolumni je napao prodavačice na pazaru koje su, koliko se sjećam, podigle cijenu krumpira na 40 kuna. Budući da sam s majkom znao prodavati na pazaru, to me baš zasmetalo pa sam mu napisao da ekonomija funkcionira na temelju zakona ponude i potražnje. Pitao sam ga zašto vrijeđa žene, pogotovo mi je to bilo čudno jer i on potječe iz ruralnog kraja, nije neki urbani lik. Nije mi, naravno, odgovorio, nisam ni očekivao. Kolumnisti imaju moć kreiranja javnog mnijenja, a ako se ono kreira tako što se obezvrjeđuje druga strana onda je to katastrofa. Ne možemo ići s pretpostavkom da samo netko ima apsolutnu istinu. Općenito ne volim vrijeđanja, ni od strane navijača, političara, pa ni novinara…
Za kraj nam ispričajte jednu zanimljivost vezanu za Mihaljevićevu sliku koja se nalazi u vašem uredu.
– Ha, radi se slici Klisa nastaloj 1954. godine, na kojoj nije bilo crkve koja je u mjestu već stoljeće prije podignuta. Autor je odabrao kut koji nije obuhvatio crkvu jer slikanje vjerskih objekata tada nije bilo oportuno, a nakon osamostaljenja Hrvatske su je tadašnji općinski čelnici odlučili dodati. Intervenirano je u umjetničko djelo, da ne kažem neku pravu riječ, slika je proširena desetak centimetara tako da u kadru bude i crkva. Eto, i danas mi to djelo stoji iznad glave, a možda bolje od Klisa ta panorama oslikava stanje društvene svijesti u određenim razdobljima…
Mate Prlić (www.dalmatinskiportal.hr) od 22.7.2016.
Poslije 3 godine projektiranja,ishodov anja dozvola, traženja vanjskih izvora financiranja, a sve u situaciji u kojoj nam je,temeljem izmjena Zakona o porezu na dohodak, oduzeto 3 mil.kuna naših sredstava, napokon one najbitnije, kapitalne projekte privodimo kraju.
Groblje u Klisu
40 godina čekali su stanovnici Klisa novo groblje. Ono je dovršeno, a završno uređenje odradit će se zajedno s mrtvačnicom za koju, u ovom trenutku, čekamo građevinsku dozvolu.
Tunel Kozjak
Općina Klis i Splitsko dalmatinska županija izradili su još prije ovog mandata kompletnu projektnu dokumentaciju. Nažalost, netko je 3 godine ovaj projekt stavio sa strane da bi se nedavno aktualizirala priča oko istog.
Izmjena rasvjete
S punom odgovornošću mogu reći da ovakvu rasvjetu nema ni grad Split. Tijekom ljeta nas čeka popunjavanje onog dijela koji nije zamijenjen, a zatim imamo 10 godina garanciju na svako rasvjetno tijelo. Dosta nas još posla očekuje oko izgradnje nove javne rasvjete.
Sekundarna kanalizacija Klis
Sekundarna kanalizacija Belimovača-Megdan kreće ovog ljeta u izgradnju. Dobit ćemo posljedično i novi ulaz u centar Klisa. Ostala sekundarna kanalizacija, koja uključuje i rekonstrukciju vodovoda Klis-Kosa te vodovod Bašići i Mihaljevići, trenutno se projektira. Vrijednost ukupne investicije je oko 40 mil.kuna.
Tunel Kočinje brdo
Zahvaljujući Marku Galiću koji se zauzeo po ovom pitanju, iz naftalina je izvučen projekt tunela Kočinje brdo. Kroz njega, osim prometa, trebala bi biti provučena sva infrastruktura za našu zagoru.
Tvrđava Klis
Ove godine dovršavamo zapadni dio Providurova stana. A već smo napravili i aplicirali niz projekata za njenu daljnju revitalizaciju.
Kapitalni projekti idu svojim tijekom te smo ih, zbog činjenice da već dugo govorimo o njima, morali ili dovršiti ili ponovno pokrenuti. I dok ih ne dovršimo nećemo stati.
Ponosno mjesto predsjedavanja Hrvatskom udrugom povijesnih gradova prokomentirao sam za mnoge medije. Evo kako je to napisala Dobrila Stela za www.trogirskiportal.hr
Veliko priznaje dobio je Klis, mala općina smještena desetak kilometara od Splita, čiji je načelnik Jakov Vetma izabran za predsjednika Udruge hrvatskih povijesnih gradova.
Kao oaza kulturnog turizma i bremenite povijesti, koja će ubrzo biti ispričana kroz holograme i posebnu lasersku rasvjetu, Klis je postao nezabilazna adresa brojnim turistima koji posjećuju srednju Dalmaciju. I to ne samo zbog vrhunskih domaćih gastro specijaliteta, počevši od janjaca pečenih na ražnju, slanih maslina i sredela iz drvenih kačica, pa do autohtonog kolača sličnog soparniku, koji nazivaju „ujenak, i uskočke travarice.
Klišani su, naime, uspjeli spojiti i u jedinstvenu nisku uvezati stoljetnu tradiciju i suvremene trendove, pri čemu se nove tehnologije, poput hologramskih slika i laserske rasvjete, koriste u cilju promoviranja kulturne baštine koja ostaje alfa i omega, početak i kraj svih promišljanja o turističkoj budućnosti toga kraja.
– Udruga hrvatskih povijesnih gradova osnovana je radi zaštite kulturne baštine o kojoj se desetljećima nije vodilo računa, a onda se otišlo u drugu krajnost, pa se baština počela preko svake mjere eksploatirati ili su je zakonske barijere ostavile izvan funkcije. Što se tiče Klisa, ne želimo masovni turizam koji je priča samo za jedno ljeto. Ne želimo da nam odjednom nahrupi 5000 turista i uguši nas. Na pada nam napamet zbog velikih brojeva i dobre statistike uništiti povijesno nasljeđe koje je dio našeg identiteta. Težimo održivom razvoju turizma koji će se sljubiti s lokalnom zajednicom. Mislim da u tome uspijevamo i da svoja iskustva možemo podijeliti i s drugim povijesnim gradovima, članovima naše udruge, rekao je za Trogirski portal načelnik KlisaJakov Vetma.
Uz ojkavicu, koja se nalazi na Unescovoj listi nematerijalne kulturne baštine, najprepoznatljiviji ures Klisa je čuvena srednjovjekovna tvrđava, smještena između Kozjaka i Mosora s koje puca pogled na okolicu i splitski arhipelag.
Srednjovjekovna utvrda, koja je u 16.stoljeću branila Dalmaciju od Turaka, uskoro bi trebala biti osvijetljena posebnom rasvjetom. Riječ je o hologramima koji su zapravo slike koje izgledaju kao da imaju dubinu poput pravih predmeta, a izrađuju se uz pomoć lasera te nastaju obasjavanjem predmeta laserskom zrakom.
– Ideja je nastala po uzoru na manje francuske gradove. Projekt smo aplicirali kod Ministarstva turizma, a riječ je o novoj tehnologiji koja će na jednostavan i zanimljiv način ispričati priču o Klisu, o povijesnom nasljeđu koje nam je povjereno kao što ćemo ga i mi jednom predati naraštajima koji dođu iza nas, kazao je Vetma, koji će iduće dvije godine biti na čelu Udruge hrvatskih povijesnih gradova, čiji su potpredsjednici gradonačelnici Trogira, Rovinja, Karlovca i Varaždina.
Klis je uvijek bio moj odmor i postojana utvrda mog djetinjstva. Danas ga gledam malo drukčije. Malo starija, s malim odmakom. Danas ga, dok ovo pišem, pokušavam sagledati na neki novi način. Pokušavam ga prvi put posjetiti, zamisliti da ga tek otkrivam i uvidjeti sve njegove potencijale. Tako bih, da ga, recimo, želim reklamirati, rekla da pruža priliku za nevjerojatne fotografije, da revno čuva ljepote svoje prošlosti, da je most između mediteranskog Splita i osebujne Zagore, da je strm i romantičan, ali i da smo ga, možda, zaboravili gledati izdaleka.
Kliška mučna i burna povijest oslikana je na svakom boku njegove tvrđave. Njegova povijesna uloga neprijeporna je i toliko puta opisana. Kliška kulturna baština, materijalna i nematerijalna, može postati izvor turističkih prihoda i znanstvenih studija. Ona to i treba biti. Tako se običaji, navike i duh prošlosti otimaju zaboravu. Ipak, možda je pomalo jednodimenzionalno promatrati živo mjesto samo kao spomenik mrtvim vremenima. Možda bismo se trebali okrenuti novom životu, generacijama koje dolaze. Ako bismo se ugledali u neke zapadne uzore, brzo bismo shvatili da je cilj svakog inteligentnog društva poboljšavanje kvalitete življenja. Kvaliteta življenja se osim na nekim metafizičkim stvarima zasniva i na zadovoljenju prilično primarnih ljudskih potreba. Čist zrak, ljepota prirode i zdrava hrana postaju imperativ u životu osviještenoga modernog čovjeka.
Zašto onda ne iskoristiti sve one potencijale koje jedan kraj nudi? Plodno tlo i povoljni klimatski uvjeti osobine su koje ne pripadaju baš svakom kraju. Kombinacijom kontroliranoga poljoprivrednog napretka i planirane turističke promocije Klis se može razvijati u smjeru koji zadovoljava sve potrebe domaćeg stanovništva. U svim velikim europskim sredinama samoostvareni i imućni ljudi utvrdili su što je trend. Trend je živjeti izvan gradova, u manjim sredinama koje osim kulturnih vrijednosti i prirodnih ljepota nude siguran, udoban i zdrav životni standard. Poboljšanje blagostanja stanovništva cilj je svakoga suvremenoga europskog društva. Zadovoljan čovjek uvijek je marljiviji i pouzdaniji član svoje zajednice.
Klis budućnosti sve to može biti. Zadovoljstvo životnim područjem ne postiže se nužno urbanizacijom, već pravilnim usmjeravanjem ruralnih vrijednosti. Uljepšavanje okućnica, zaštita prirode, čišćenje zakrčenih staza i pristupnih putova mogu osigurati još primamljiviji izgled mjesta za život, ali i razvoj turizma. Istraživanje kulturne baštine može otvoriti nova radna mjesta, ali i osvijestiti nove generacije o posebnostima područja kojem pripadaju. Sve ove akcije također povezuju pojedince u zajednicu, što je jedna od osnovnih postavki unaprjeđenja ruralnih sredina. Svi potencijali i ideje napisane na ovom papiru nisu samo zadatak političara, već svakoga od nas. To su zadaci naših vizija, snova i planova. Širenjem vidika i uviđanjem mogućnosti u stvarima koje smo do jučer uzimali zdravo za gotovo znak su napredovanja jednog mentaliteta i neke nove budućnosti.
A kako je rekao rimski pjesnik Ovidije, jedini način za oblikovanje budućnosti leži u točnoj predodžbi o njoj.
Klis bi mogao dobiti jednu turističku atrakciju. Općina Klis, Poduzetnički inkubator Klis i Poduzetnički centar Solin, naime, prijavili su na fond za razvoj turizma Ministarstva turizma projekt ‘Interpretacijski centar Klis’.
Radi se o rješenju kojim bi se prostorija od 50-ak kvadrata, koju trenutačno koristi kliška turistička zajednica, adaptirala u centar gdje bi se pomoću svojevrsnog holograma prezentirala bogata povijest Klisa, kulturna baština, eno i gastro specifičnosti tog kraja…
– Vrijednost projekta je oko 550.000 kuna, a posebno je zanimljiva mogućnost 3d mapiranja na vanjskim zidovima interpretacijskog centra kojim će se bez ikakvih intervencija u prostoru dobiti atraktivan vizualan sadržaj – kaže nam Ivana Ninčević, voditeljica Poduzetničkog centra Solin.
Načelnik Klisa Jakov Vetma nam je rekao da se trenutačno u tvrđavu ulaže 3 milijuna kuna, te da uskoro kreću i radovi uređenja ceste s kanalizacijom i plinom do samog centra.
– Ovo bi bila nadopuna cijele priče revitalizacije uskog područja oko tvrđave, ali i promocija cijele općine Klis s naglaskom na našu Zagoru u kojoj se krije veliki turistički potencijal – rekao je Vetma.
Direktor Poduzetničkog inkubatora Klis Tonči Glavina je poručio da kroz sustavan razvoj turističke destinacije i ulaganja u javnu turističku infrastrukturu potiču investicije u realnom sektoru te brinu da te dvije stvari budu u međusobnoj korelaciji.
– Kao rezultat imamo povećanje broja kreveta, rast broja dolazaka i noćenja u općini Klis za čak 100% te povećanje broja posjetitelja na Kliškoj tvrđavi od 22% u odnosu na prošlu godinu – dodao je Glavina.
Rezultati ovog natječaja Ministarstva turizma, dodajmo, trebali bi se znati vrlo brzo.
Cijela 2015.godina protekla je u nedostatku natječaja za jedinice lokalne samouprave. Posebno se to odnosi na općine poput naše iz dva razloga:
No, taj period iskoristili smo za pripremu projekata koji će biti financirani iz drugih izvora financiranja, pa i iz gore spomenutog fonda, kad god se on otvorio.
Svi projekti jednako su važni jer doprinose povećanju standarda naših stanovnika, bilo da se radi o infrastrukturi, prometnoj povezanosti, kulturnoj baštini ili predškolskom odgoju.
Za navedene projekte sredstva će dijelom osigurati Općina Klis, dok će se sufinanciranje tražiti kroz sredstva iz fondova EU ili od strane Splitsko dalmatinske županije.
Financijska konstrukcija zatvorena je za sekundarnu kanalizacijsku mrežu, za izgradnju kanalizacije, plina i ceste Belimovača-Megdan te za projekt energetske učinkovitosti za naša dva vrtića.
Ostale, manje komunalne aktivnosti po svim naseljima uspjet ćemo financirati iz proračuna Općine Klis.
U predizbornoj kampanji za lokalne izbore 2013. govorio sam isključivo o nadolazećem periodu, od 2013. do 2017. Pri tome, iako to možda nije politički oportuno te iziskuje dosta vremena, naglasak je bio na izgradnji sustava koji će stanovnicima općine Klis osigurati kvalitetniji životni standard. Kroz sustav problemi se rješavaju sukladno jasnim pravilima i zakonskim procedurama, nikako dobrom voljom načelnika ili bilo koje druge osobe u Općini Klis.
No, najprije je valjalo riješiti probleme nagomilane u prethodnom mandatu kada su se, zbog krize vlasti, zapustile potrebe naših stanovnika, od onih osnovnih, egzistencijalnih pa sve do velikih projekata. Pa evo jedne rekapitulacije polovice mandata, u kratkim crtama i s jasnim i provjerljivim podacima:
Evo i nekih manjih aktivnosti odrađenih u ovom periodu:
– Izgradnja i sanacija cesta na području Dugobaba, Niskog, Brštanova, Prugova, Broćanca, Pozirala i Mezanovaca
– Uređenje prostora za trgovinu u Klis Kosi te uređenje prostora oko Doma kulture Zdravko Uvodić i parka.
– Obnova krovišta škole te izgradnja dječjeg igrališta pokraj vrtića u Prugovu
– Izgradnja autobusnih ugibališta u Prugovu
– Organizacija Kliškog kulturnog ljeta i izmještanje događanja na područje cijele općine, od Brštanova i Prugova do Ozrne
– Izgradnja igrališta na području MO Brdo
– Izrada virtualne šetnje, meteorološke stanice i web kamere na tvrđavi Klis
– Obnova ”Radine kapele” u Korušcama
– Uređenje igrališta u Konjskom (rasvjeta, ograda i okoliš)
– Izgradnja kanalizacijske linije na području Rupotine
– Sanacija poljskog puta koji povezuje Ozrnu i Kosu (u sljedećem projektu uređujemo poljski put ispod Šubašića)
– Izgradnja javne rasvjete na području svih mjesnih odbora
– Izrada projekta uređenja centra Klisa, od ulaza u Belimovaču do tvrđave.
– Izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Klis kao preduvjet daljnjeg razvoja.
– Izgradnja malog dječjeg igrališta na Mezanovcima.
– Nabava i postavljanje 4 zelena otoka za odvojeno prikupljanje otpada
– Sanacija krovišta na crkvi u Niskom
– Uređenje doma kulture u Brštanovu
– Priprema projekta uređanja okoliša uz izmještanje zida radi izgradnje nogostupa kod crkve sv.Ante u Prugovu
– Uređenje groblja u Prugovu, na inicijativu mjesnog odbora
– Uređenje groblja u Brštanovu
– Hortikulturno uređenje groblja u Klisu
– Sanacija bujice u Klis Varošu
– Izrada projekta uređenja ulaza u Gizdiće,na inicijativu mjesnog odbora
– Uređenje prostora za novu ambulantu i novu ljekarnu u Klisu
Uz ovo, valja spomenuti povećanje naknada za novorođenu djecu, sufinanciranje vrtića u iznosu od 1 mil. kuna, kupovinu udžbenika za prvašiće, financiranje školskih doručaka za djecu socijalno ugroženih obitelji, sufinanciranje javnog prijevoza, stipendije, socijalne pomoći ugroženim obiteljima, financiranje el.energije za javnu rasvjetu (1 mil.kuna godišnje), financiranje vatrogastva, Crvenog križa,te svih ostalih udruga na području općine Klis, izdvajanja za vjerske zajednice, odnosno 5 župa u našoj općini, bonove za nezaposlene i invalide u iznosu od 200 kuna (ukupni iznos 96.000,00 kn)…
Na kraju,hvala svim suradnicima, mom zamjeniku, svim općinskim vijećnicima jer i oni sebe daju kroz mnoge aktivnosti koje ovdje možda i nisu spomenute. I hvala Bogu što nam je dao ovako prekrasno mjesto za život. Nadam se da ćemo ga kroz sljedeće dvije godine učiniti još boljim.
Odnos jedinice lokalne samouprave (grada, općine) i njenih građana
Često se, gotovo u svakoj predizbornoj kampanji, govori o ukidanju jedinica lokalne samouprave. Nameću se razni stavovi, nerijetko onih političara koji nikada nisu osvojili ni izbore za predstavnika stanara kao ni bilo koje druge gdje se direktno bira kandidata i gdje je nemoguće sakriti se iza stranke ili ideologije.
No, kao što sam u prethodnim tekstovima često naglašavao, demagogiju otkriju brojke. One su neumoljive i jasno pokazuju i prikazuju cijelu strukturu problema, u ovom slučaju gradova i općina koji su ,eto, jedina kočnica blagostanja.
Pa krenimo redom.
Punjenje proračuna jedinica lokalne samouprave
Proračun Općine Klis puni se ponajviše porezom i prirezom na dohodak, a koji je novom poreznom reformom prilično umanjen, te komunalnom naknadom. Navedena sredstva vraćaju se građanima kroz sljedeće aktivnosti:
Već negdje na pola nabrajanja premašili smo svotu koju građani Općine Klis, kroz porezna davanja, uplaćuju u proračun svoje jedinice lokalne samouprave.
S obzirom da su školske i zdravstvene ustanove u našoj općini pod Županijom splitsko dalmatinskom, kao osnivačem, postavlja se vrlo jednostavno pitanje:
Koje se to aktivnosti financiraju iz davanja građana svakog dana putem plaćenog PDVa u iznosu od 25%? Što građani dobivaju zauzvrat? Jesu li problem županije ili mnogi instituti, agencije, komore i uredi koji zapošljavaju desetorostruko više djelatnika, a toliko su daleki građanima?
2015.godina počela je drugim krugom predsjedničkih izbora na kojima je još jednom potvrđeno da ideološke teme ipak dominiraju nad onima koje, u svakodnevnom životu, najviše zanimaju svakog od nas.
Ova godina dat će odgovor na mnoga pitanja koja, u vrijeme krize, isplivavaju na površinu i traže kvalitetnu analizu i još kvalitetnije rješenje.
Polazna točka svih pitanja je komparativni nedostatak Općine Klis u smislu relativno malog broja stanovnika na velikoj površini što posljedično svaku ekonomsku analizu dovodi do minusa. No, politika ne smije pasti na razinu ekonomije. Govoriti o rentabilnosti ili cost benefit analizi bilo kojeg infrastrukturnog projekta na našem području deplasirano je. S druge strane, imamo one koji u rezovima vide spas. A tek onda nastaje katastrofa.
Općinu Klis će 2015. obilježiti mnoge odluke koje će imati dugotrajne posljedice. Radimo na tome da te posljedice budu pozitivne.
Evo samo nekih:
Tvrtka Promet, u većinskom vlasništvu Grada Splita postavila je ultimatum ostalim, manjim suvlasnicima. Ili prihvatite dio ukupnog duga ili osnujte svoje poduzeće ili ponudite privatnim prijevoznicima koncesije. Koju od ovih opcija izabrati? Platiti dio dugovanja prouzročen lošim upravljanjem? Znat ćemo nakon što napravimo cjelovitu analizu sva tri modela.
DV Cvrčak, vrtić u suvlasništvu Općine Klis, te Općina Dugopolje i Muć uz Grad Solin, također traži reustroj. Blizu milijun kuna godišnje Općine Klis sufinancira dječji vrtić i samo iz tog razloga je roditeljima cijena vrtića niža u odnosu na privatne vrtiće. Očito ćemo morati pronaći novi model koji će i Općini Klis i roditeljima, a ponajprije djeci, biti prihvatljiv.
Izvor rijeke Jadro. Neupitno je dokazano i presuđeno da je izvor rijeke Jadro kliški. No, mi smo to znali i davno prije kada Općina Klis i tadašnji načelnik Marko Galić nisu pristali na nikakvu diobu koncesijske naknade. Međutim, čini se kako Hrvatske vode otežu s donošenjem novog rješenja što im je sud naložio i pokušavaju, uz još neke institucije, manipulirati javnošću tumačenjem presude koja je jasno definirala sve nedoumice. U cijeloj priči najviše smo oštećeni svi, kao stanovnici Općine Klis, jer bismo ta sredstva znali uložiti u projekte koje život čine boljim.
Investicije u groblja i mrtvačnice na području cijele Općine Klis traže analizu i definiranje financijske konstrukcije. Smatram da je konačno došlo vrijeme da završimo tu priču, tim više što smo osigurali mnoge preduvjete, naročito po pitanju kliškog groblja koje je najveće i tražilo je najviše dokumentacije i sredstava.
Fondovi kao iznimna prilika za komunalno sređivanje i investicije u ceste, trgove, zgrade u vlasništvu Općine, uređenje centra Općine Klis, nogostupi, ugibališta i igrališta kao nasušna potreba određenih dijelova naše općine traže opreznu analizu, planiranje, sredstva za projektiranje, apliciranje na fondove te, možda i najteže od svega, provedbu tih projekata.
Na kraju, moram spomenuti da velik udio u radu i svakoj odluci ima Općinsko vijeće i sve političke opcije. I svi su, bez iznimke, jako kooperativni i željni rješavanja problema koji nas godinama muče. Hvala im na tome.