Svijet floskula

U današnjem svijetu prisutan je velik broj floskula. One ulaze kroz medije tiho, neprimjetno, a zatim bivaju sve jače, sve glasnije dok nas potpuno ne obuzmu i ne postanu apsolutna istina koju nitko ne propituje.

Svatko ih koristi na svoj način i s određenim ciljem. Međutim, nitko ih ne koristi s ciljem stvaranja boljih uvjeta za život ljudi na ovom prostoru. Jer takve floskule mogu izdržati isključivo u demagoški orijentiranim sredinama ili umovima i na koncu konca ostaju samo – floskule.

Gradonačelnike i načelnike u Republici Hrvatskoj svatko voli ocjenjivati i komentirati. Naš rad je često predmetom analize mnogih. I neka je. Analize stižu iz samog vrha države, iz mnogih ministarstava, regionalne samouprave i apsolutno svih medija. Međutim, nepobitna je činjenica da smo mi izabrani na najdirektniji mogući način, od ljudi s kojima živimo i koji nas poznaju. Imenom i prezimenom, sa svim našim vrlinama, ali i manama. No, nekako, kada analize krenu s naše strane, često bivaju okarakterizirane nedoraslima ili manje vrijednima. Ne uvažavajući činjenicu da samo gradonačelnici i načelnici svaki dan, ali doslovno svaki dan, žive u društvu ljudi koji se suočavaju s nizom problema.

Iz gore navedenih razloga, lako je prepoznati floskule.

1. Lokalni šerifi

Svaki tekst koji se odnosi na gradonačelnike i načelnike popraćen je floskulom ”lokalni šerifi”. Zgodno zvuči kada se svi problemi upravljanja i vođenja ovog društva žele prebaciti na neke tamo moćnike koji su za sve krivi.

Iz moje perspektive to izgleda ovako. Odrastate u maloj sredini koja vas poznaje od predškolske dobi. S mnogima ste išli u školu, igrali nogomet, svirali u Kulturno glazbenom društvu. Ljudi vas poznaju kroz niz životnih situacija, od onih lijepih do onih najtežih. U jednom trenutku vas izaberu da vodite tu sredinu. Jer nekako vjeruju da možete. A mnogi taj posao jednostavno ne žele. I dođete na mjesto načelnika da bi vas netko prozvao šerifom?! Zašto? Kažu ima svakakvih načelnika. Uvjeren sam ipak da puno više ima onih koji svoj posao rade pošteno, s dobrim namjerama i kvalitetno. Boreći se za što kvalitetniji život onih koje predstavljaju.

Ne treba ni zaboraviti da najveće štete i problemi za našu državu ne nastaju u lokalnoj samoupravi. Već u samom centru moći, na državnoj razini.

1. Mjere štednje

Kristalno je jasno da, u nedostatku rješenja, mnogi posežu za općenitom floskulom mjera štednje. Još jasnije je da niti jedna zemlja kroz mjere štednje nije izašla iz recesije. S druge strane, tko god je primijenio drukčije modele upravljanja, podigao je standard građana i osigurao kvalitetnije uvjete života.

Da ne govorim u prazno, potvrđuje i rad općinske uprave u Klisu koja je u 16 mjeseci napravila sljedeće:

• dobila u svoje vlasništvo zemljište vrijedno 40 mil. kuna spremno za investicije
• povećala proračun za 30% u prvih 6 mjeseci u odnosu na isto razdoblje prethodne godine
• dobila 9 mil. kuna iz drugih izvora financiranja dok je još 4.5 mil. kuna trenutno na raznim natječajima

Upravo na ovaj način stvorene su pretpostavke za daljnji razvoj. On će se na području naše općine i dogoditi.

Sve ovo gore navedeno ne isključuje racionalno trošenje sredstava. Mogu izdvojiti naš primjer koji danas mnogi komentiraju, a to je kupovina službenog rabljenog automobila, starog 5 godina. Nije nam u cilju rasipati se novcem, bez obzira na rezultate. Ali samo i isključivo stvarajući dodanu vrijednost želimo osigurati našim stanovnicima bolje uvjete života.

1. Strani investitori

Nije li floskula o stranim investitorima kao izlazu iz krize ništa drugo već ogoljavanje činjenice da država nije osigurala preduvjete za domaće investitore?

U trenutnoj konstelaciji snaga strani investitori su u prednosti po pitanju investiranja u Republiku Hrvatsku. Ponajprije zbog porezne stabilnosti države u kojoj imaju sjedište, a zatim i zbog dostupnijeg i jeftinijeg kapitala do kojeg mogu doći. S druge strane, poduzetnici u Hrvatskoj suočeni su sa stalnim promjenama poreznog zakona, da ne govorim o poreznoj represiji. Nezaštićeni su po pitanju naplate potraživanja, a cijena kapitala ih čini nekonkurentnim u cijeloj priči.

Naša država u svom vlasništvu ima velik broj nekretnina i ogromnu površinu zemljišta koje trenutno leži kao mrtav kapital. Na području općine Klis radi se o nekih 50 mil. kvadrata takvog zemljišta. Da ne govorim o prirodnim resursima, otocima, rijekama, potencijalima koje rijetko koja država ima. Stavimo ga u funkciju! S jasno određenim pravilima i ciljevima, naravno.

Eklatantan primjer takvih nekretnina je područje grada Splita. U ”najlipšem gradu na svitu” na najljepšim lokacijama, od zapadne obale preko rive sve do istočne obale, smještene su državne institucije. Od zgrade gradske uprave preko Zavoda za mirovinsko i socijalno osiguranje do Porezne uprave. Turizam, kao gospodarska grana koja donekle još donosi prihode svima, ne može se razvijati ukoliko takve lokacije bivaju rezervirane za državnu administraciju.

Zadatak države u širem smislu je osiguravanje preduvjeta za investicije. Bez obzira odakle dolazile. Ali u ovoj situaciji strani investitori su ipak u prednosti. Što nije dobro.

Ovo su najizraženiji primjeri floskula s kojima se danas suočavamo. Ima ih još mnogo. Ipak, vjerujem da će mnoge biti prepoznate i kao takve odbačene.

1. Mirko Šimić | October 25th, 2014

   Vaša visosti svi mi vidimo sve te minuse,ali mnogima odgovara ova situacija “kaosa”!!
   A prosječan čovik je zauzet svakodnevnim preživljavanjem,tako da prolazi vrime a ljudi sve više viruju da se ništa nemože prominit!
   Ja pozdravljam sve Kliške napredke, ali svi ne razmišljaju tako.
   A ja se držim one ako ti netko da nogu u g…..,
   natirat će te na korak naprid.
   Živili

   Reply
   • Jakov Vetma | October 27th, 2014

     Slažem se…samo nemojte to ”visosti” osim ako se ne odnosi na visinu Klisa 🙂

     Reply